Hrvatska ima mnoge prirodne ljepote, ali i
dobro očuvanu kulturnu baštinu kojom se ponosi i koja je zbog svoje prepoznatljivosti uvrštena na popis svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Materijalna kulturna baština uvrštena je u turističke vodiče, te posjetitelje privlači na temelju svoje ljepote i povijesti.
Kako bi tradicija i običaji nekoga kraja ostali očuvani i spašeni od zaborava, UNESCO nematerijalnu kulturnu baštinu stavlja se pod zaštitu. Nematerijalna kulturna baština pridonosi jedinstvenosti načina života ljudi na određenom području, a Hrvatska se ponosi sa čak
17 nematerijalnih kulturnih dobara koja su uvrštena na popis UNESCO-a.
Tradicija pravljena Licitara uvrštena je
15. studenog 2010. godine na popis svjetske nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a. Ako ste već rezervirali jednu od naših vila i želite saznati više o ovom slatkom i prepoznatljivom kulturnom dobru,
kontinentalna Hrvatska je savršen izbor za Vaš odmor!
Licitar je ime za
kolač od slatkog tijesta, koje izrađuje medičar, kao i druge kolače i napitke od meda. Licitari se proizvode na području grada Zagreba, Karlovca, Samobora i Varaždina, još od 16. i 17. stoljeća. U to vrijeme Licitari su se oblikovali u drvenim kalupima, danas se za to koriste limeni kalupi.
Najčešći oblik Licitara je srce, zatim slijedi konj, gljiva, ptica i vijenac.
Licitari se boje crvenom, žutom, bijelom i zelenom bojom, i ukrašavaju šećernom smjesom. Na obojene i ukrašene Licitare stavljaju se mala ogledalca, sličice i pišu se stihovi. Licitari su izrađeni od jestivoga tijesta, koje nakon sušenja postaje tvrdo, no ponajprije se koriste kao ukras i predmet darivanja. Prema staroj tradiciji, Licitare su mladići poklanjali djevojkama kako bi im iskazali svoju ljubav. Posebna prigoda za darivanje Licitara u obliku srca bilo je Valentinovo. Licitari svih oblika također su se koristili kao ukrasi za božićnu jelku, što se održalo sve do danas.
O važnosti
Licitara, kao simbola Hrvatske, svjedoči i
balet Licitarsko srce koji je prvu izvedbu imao davne 1924. godine u Hrvatskome narodnome kazalištu. Koreografiju za balet je napravila Margarita Froman, primabalerina moskovskog Boljšoj teatra. Balet Licitarsko srce, vrlo je vedar i razigran, te je doživio veliki uspjeh u Hrvatskoj, ali i svijetu. Tema baleta je ljubav momka prema djevojci, te sadrži domaće napjeve koja je publika prepoznala u domovini, i inozemstvu.
Radnja baleta se odvija na trgu pred crkvom, gdje momak prosi djevojku koja ga odbija i odlazi u crkvu. No momak joj poklanja licitarsko srce, kao dokaz svoje ljubavi. Narod oko njih pleše i slavi njihovu ljubav. Osim srca prikazani su i drugi oblici Licitara, čije figure se oživljavaju te također plešu uz zvuk tambure i gajdaša. U završnoj sceni baleta, djevojka momku poklanja licitarsko srce kojim mu uzvraća ljubav, nakon čega se dva licitarska srca zagrle čime ovjekovječuju svoju uzajamnu ljubav.
Licitari su postali
jedan od znakova prepoznatljivosti Hrvatske, a posebno njenog središnjeg i nizinskog dijela. Licitari se proizvode u obiteljskim obrtima, te se mogu kupiti na sajmovima ili u malim prodavaonicama u blizini kulturnih znamenitosti. Najpoznatiji oblik Licitara je srce, te ono krasi razglednice i suvenire grada Zagreba. Iako se Licitari mogu ukrasiti raznim žarkim bojama, ipak je crvena boja postala obilježje Licitara. Upravo zbog svoje duge tradicije i prepoznatljivosti Licitar je uvršten na popis svjetske nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a.
Za one koji bi se htjeli okušati u izradi Licitarskoga srca postoje i
licitarske radionice. Na tim radionicama samostalno se izrađuje tijesto koje se modelira i peče, ukrašava, oslikava i na kraju se gotov Licitar može ponijeti kući. Kod izrade licitara polaznici sami biraju oblik i veličinu Licitara kojeg žele izraditi. Licitarski kalupi zvani šteheri, najbitniji su alat prilikom izrade Licitara, te njih izrađuju majstori koji imaju mnogo iskustva i znanja. Sama radionica namijenjena je za 12 polaznika, stoga je potrebna najava. Sigurni smo da ćete izabrati i napraviti svoj omiljeni oblik Licitara, koji će biti idealan suvenir i ukras..
Petra Stazic
26.11.2020
MY ISTRIA GUIDE
